

U Njujorku je počeo prvi šahovski meč za prvaka sveta između Vilhelma Štajnica i Johana Cukertorta, koji je dobio Štajnic rezultatom 10:5, uz pet remija. Titulu je odbranio 1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, ali je 1894. poražen od Emanuela Laskera. Napisao je „Udžbenik modernog šaha“, koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.


Zvanično je osnovan grad Vankuver, iste godine kada je prva transkontinentalna pruga stigla do grada.



U Čikagu je 50.000 radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli „tri osmice“ - po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je 6 i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894.


U eksploziji bombe koja je bačena na policajce koji su pokušavali da rasteraju skup radnika u Čikagu, poginulo je osam osoba, a ranjeno 60.


Bay View, Wisconsin: pripadnici Nacionalne garde, prema naredbi guvernera Jeremiaha M. Ruska, zapucali u mnoštvo prosvjednika ispred čeličane i ubili sedam ljudi.



Džon Stit Pemberton (engl. John Stith Pemberton) iz Atlante počeo s prodajom novog pića koje će kasnije postati poznato kao Coca-Cola.


Pod misterioznim okolnostima utopio se bavarski kralj Ludvig II, tri dana pošto je proglašen umobolnim i svrgnut sa prestola. Pod njegovim pokroviteljstvom Rihard Vagner u Minhenu radio na reformi muzike i drame i izveo svoje čuvene muzičke drame „Tristan i Izolda“ i „Nirnbeški majstori pjevači“.


Poglavica Apača Džeronimo, vođa poslednje velike pobune američkih Indijanaca protiv belih porobljivača, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu.



Na ostrvu Bidl u njujorškoj luci predsednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.



U Beogradu osnovana Srpska kraljevska akademija, kasnije Srpska akademija nauka i umjetnosti. Prvi predsednik bio Josif Pančić. Prve edicije koje je izdavala bile su Glas i Spomenik, a najkrupniji poduhvat bio je izrada „Rečnika srpskog književnog jezika“, početa 1893.



Rođen Đuro Đaković, metalski radnik i revolucionar, organizacioni sekretar Centralnog komiteta KP Jugoslavije, od aprila 1928. do aprila 1929. godine, jedan od najistaknutijih boraca radničke klase Jugoslavije.
