
Rođen Isma'il Radži' al-Faruki, palestinski-američki muslimanski mislilac, filozof i komparativni religijski skolastičar.


Rođena Davorjanka Paunović Zdenka studentkinja, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i nevenčana supruga Josipa Broza Tita.



Umro vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik ratova od 1876. do 1878 i 1885, a u Prvom svetskom ratu komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije delo „Strategija“.



Proglašena Labinska republika, pobuna istarskih rudara protiv nadolazeće italijanske fašističke politike.



Rođen Miroslav Čangalović, srpski operski i koncertni pjevač, bas, jedno je od najvećih imena u istoriji srpske i šire, jugoslovenske, muzičke umjetnosti.


Francuske trupe ušle u Düsseldorf i druge gradove u Ruru pošto Njemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru, potpisanom poslje Prvog svjetskog rata.


Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote.



Rođen Vasilij Vasiljevič Smislov (rus. Василий Смыслов), ruski šahovski velemajstor, svjetski šampion.


Stupio na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala deo Velike Britanije.



Rođen Princ Filip, vojvoda od Edinburga (engl. Prince Philip, Duke of Edinburgh), punim imenom princ Filip od Grčke i Danske (engl. Prince Philip of Greece and Denmark), muž britanske kraljice Elizabete II.



U Beogradu je pokušan atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića, dok se vraćao iz Skupštine u kojoj je ozakonio Vidovdanski ustav. Sa skela nedovršene zgrade Ministarstva građevina, na uglu Miloševe i Masarikove ulice molerski radnik Spasoje Stejić Baćo bacio je bombu na regentovu kočiju, ali je ona zapela za telefonske žice i eksplodirala ne pogodivši cilj. Stejić je potom osuđen na smrt, ali je presuda preinačena na 20 godina robije.


Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast u Kini.


Održano je prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko društvo.


Umro Gabrijel Lipman (franc. Gabriel Lippmann), francuski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.


U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".


Kanadski lekari Frederik Grant Benting i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.


Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je donela Zakon o zaštiti države, na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji i njenim poslanicima u Skupštini (kojih je bilo 58) poništila mandate.



Umro kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sahranjen je u porodičnoj grobnici Karađorđevića na Oplencu. Nasledio ga je sin Aleksandar I.



Rođen Džin Rodenberi (engl. Gene Roddenberry), američki scenarist i producent, tvorac Zvjezdanih staza.


SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje dveju država u Prvom svetskom rata.


Velika Britanija je postavila Fejsala, sina Šerifa Huseina, vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.


Rođen Aleksander Dupček (svk. Alexander Dubček), slovački komunistički političar, glavna ličnost Praškog proljeća 1968. godine.


Velika Britanija potpisala mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.
