
Rođen Olivera Đurđević, pijanistkinja i čembalistkinja, profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.



Rođen Domenico Modugno, slavni italijanski pjevač i tekstopisac, te kasnije zastupnik u italijanskom parlamentu.


Otvorene su II. Zimske olimpijske igre - St. Moritz 1928., prve prave Zimske olimpijske igre koje nisu održane u sklopu Ljetnih olimpijskih igara.


Rođen Aleksandar Jakovljevič Gomeljski (rus. Гомельский, Александр Яковлевич), ruski i sovjetski košarkaški trener, igrač, jevrejskog porijekla.


Rođen Dezmond Moris (engl. Desmond Morris), britanski zoolog i etolog, kao i pisac popularnih antropoloških knjiga.


Rođen Eduard Amvrosijevič Ševardnadze (gruz. ედუარდ შევარდნაძე), gruzijski političar i državnik, sovjetski ministar vanjskih poslova.



Rođen Novak Novaković, poznatiji kao Novak Novak, srpski humorista, pisac, novinar – jedan od najpopularnijih i najplodnijih TV scenarista iz vremena druge Jugoslavije.


Umro Hendrik Anton Lorenc (hol. Hendrik Antoon Lorentz), holandski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1902. godine.


Iz Beograda prema Zagrebu poleteo prvi avion jugoslovenske civilne avijacije "Potez 29-2", jedina letelica prve jugoslovenske avio-kompanije "Aeroput".


Rođen Jadranko Crnić, hrvatski i jugoslavenski pravnik, bivši predsjednik Ustavnog suda SR Hrvatske i Republike Hrvatske, te predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.


Umro Teodor Vilijam Ričards (engl. Theodore William Richards), prvi je američki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1914. godine.


Engleski mikrobiolog Aleksander Fleming pronašao penicilin. Njegovo otkriće iskorišćeno tek 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Njih trojica 1954. podelila Nobelovu nagradu za medicinu.



Rođen Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara ili samo Če (šp. Ernesto Guevara de la Serna, Che), argentinski liječnik i kubanski revolucionar.


Umro Roald Engelbregt Graving Amundsen (norv. Roald Amundsen), norveški istraživač i prvi čovjek koji je stigao na Južni pol (14.12.1911. godine).



Puniša Račić srpski političar iz Crne Gore, kao narodni poslanik u skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ubio grupu hrvatskih narodnih poslanika na čelu sa Stjepanom Radićem, osnivačem Hrvatske seljačke stranke.


U Njujorku je održana premijera filma „Svetla Njujorka“, prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.


Umro srpski geolog i paleontolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, prvi ministar privrede u Srbiji (1904-05). Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je sa geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.


U Berlinu je osnovan Tobis (Tonbildsyndikat) AG koji je imao odlučujuću ulogu u širenju zvučnog filma.


U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rešavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rešavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.


Umro Vilhelm Karl Verner Oto Fric Franc Vin (nem. Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien), njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.


Veliki fašistički savet postao vrhovno zakonodavno telo u Italiji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.


U SSSR proglašena Prva petoljetka, petogodišnji plan razvoja industrije i nastavak kolektivizacije poljoprivrede.


U dečjoj bolnici u Masačusetsu prvi put su na pacijentu obolelom od poliomielitisa primenjena „gvozdena pluća“.


U Turskoj, arapsko pismo zamenjeno latinicom, kao deo reformi osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka.


Michinomiya Hirohito, dvije godine nakon smrti svoga oca, stupa na prijesto kao 124. japanski monarh.



„Parobrod Vili“ (engl. Steamboat Willie), prvi animirani crtani film u kom se pojavio Miki Maus, prikazan u njujorškom bioskopu „Koloni teatar“.
