
Vilijam Oranski je isplovio drug put iz Helevutslojsa da bio preoteo krune Engleske, Škotske i Irske od kralja Džejmsa II tokom Slavne revolucije.


Britanski parlament je usvojio Zakon o taksenim markama iz 1765. za Trinaest kolonija kako bi ih naterao da pomognu u plaćanju britanskih vojnih operacija u Severnoj Americi.



U Beogradu osnovana Srpska kraljevska akademija, kasnije Srpska akademija nauka i umjetnosti. Prvi predsednik bio Josif Pančić. Prve edicije koje je izdavala bile su Glas i Spomenik, a najkrupniji poduhvat bio je izrada „Rečnika srpskog književnog jezika“, početa 1893.


U Turskoj, arapsko pismo zamenjeno latinicom, kao deo reformi osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka.


Predsednik Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josip Broz Tito i predsednik izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivan Šubašić u Beogradu potpisali sporazum o obrazovanju jedinstvene jugoslovenske vlade koja treba da pripremi izbore za Ustavotvornu skupštinu.


Velika Britanija saopštila da je lider nacističke Nemačke Adolf Hitler najverovatnije izvršio samoubistvo u svom bunkeru u Berlinu.


Na predlog Jugoslavije, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju kojom je traženo da Velika Britanija, Francuska i Izrael odmah obustave oružane akcije, povuku se sa teritorije Egipta i omoguće otvaranje Sueckog kanala.


U Gospiću je oformljena 6. gardijska brigada, kasnije preimenovana u 9. gardijska brigada "Vukovi".



U američkoj vojnoj bazi Rajt-Paterson u Dejtonu, Ohajo, počeli mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini. Posle tri sedmice, mirovni sporazum kojim je okončan rat u toj bivšoj jugoslovenskoj republici parafirali predsednici Srbije, Hrvatske i BiH - Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.


Savezna Republika Jugoslavija primljena u Ujedinjene nacije. Vlasti Jugoslavije po raspadu SFRJ i formiranja nove države SRJ, 1992, odbile da podnesu zahtev za prijem u Ujedinjene nacije kao nova država, insistirajući na kontinuitetu s bivšom državom.


Skupština Crne Gore usvojila Zakon o Centralnoj banci, a marka, koja je od 2. novembra 1999. bila paralelna valuta, postala jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori.
