
Potpisan Zadarski mir kojim je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinski porazio Veneciju i vratio Zadar pod svoje okrilje.



Italijanski astronom Galileo Galilej stigao u Rim na suđenje pred Inkvizicijom zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca.


Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili su suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.


Velika Britanija, Pruska, Austrija, Nizozemska, Španija i Sardinska kraljevina, sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.


Thomas Edison promatrao je Edisonov učinak, koji je kasnije oblikovao osnovu dioda vakuumskih cijevi Johna Ambrosea Fleminga.


Hubertine Auclert, vođa francuskih sufražeta u Parizu, pokrenula je feminističke novine La Citoyenne.


Porota u Flemingtonu, Nju Džerzi je proglasila Bruna Hauptmana krivim za otmicu i ubistvo sina Čarlsa Lindberga.



Stotinjak britanskih bombardera započelo bombardovanje Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 35.000 ljudi.


Sovjetska Crvena armija, u Drugom svetskom ratu, oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.


Nakon uspešne nuklearne probe, Francuska je postala četvrta država na svetu koja je stekla nuklearno oružje.


Savet bezbednosti UN doneo odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se sprečilo izbijanje građanskog rata u toj zemlji.


Švicarski pisac popularne fantastike Erich von Däniken osuđen je zbog prijevara na tri i pol godine zatvora.


Kiparski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili "Tursku federalnu državu Kipar" i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran je vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.


Generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a i države postao je Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider SSSR-a.


U Calgary (Kanada) su otvorene XV zimske olimpijske igre koje su trajale do 28. februara i koje po prvi put imaju 16 dana i tri vikenda.


SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države su objavili plan o ujedinjenju Njemačke.


Američki bombarderi su razorili sklonište u Bagdadu "identifikovano" kao vojni položaj, a u kojem su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima veliki broj dece i žena.


Papa Jovan Pavle II zatražio oproštaj za sve grehove Rimokatoličke Crkve u prošlosti, uključujući i odnos prema Jevrejima i jereticima.


Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale su prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo "putovanje" od 2.700 kilometara trajalo je 90 dana.


Rođen Janoš Kardoš slovenski evangelistički sveštenik, pjesnik, pisac, prevodilac i političar u Mađarskoj.


Rođena Kim Novak, američka glumica koja je bila jedna od najpopularnijih filmskih zvezda tokom 1950-ih.


Rođen Slobodan Stojanović, književnik, dramaturg i scenarista, urednik TV Beograd, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.


Umro Benvenuto Čelini (ital. Benvenuto Cellini), italijanski vajar, zlatar, pisac renesanse, muzičar i vojnik.
