
Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao „bitka tri cara“, sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.


Predsednik SAD James Monroe u Kongresu SAD objavio dokument, Monroovu doktrinu, kojim je proklamovana izolacionistička politika SAD. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika kasnije pod geslom „Amerika Amerikancima“ dobila jako nacionalno obeležje.


Izvršena smrtna kazna vješanjem nad Johnom Brownom, američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva, što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-1865).


Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija.


Odlukom Ujedinjenih nacija bivša italijanska kolonija Eritreja ušla u sastav Etiopije kao autonomna oblast.


Senat SAD izrekao javni prekor senatoru Džozefu Mekartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.



Fidel Castro, s manjom grupom kubanskih revolucionara, iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem diktatorskog Batistinog režima.


Od šest emirata u Persijskom zalivu, Abu Dabija, Dubaija, Šardže, Adžmana, Uma al Kajvajna i Fudžajre osnovana federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata. U februaru 1972. Federaciji se pridružio i Ras al Kajma.


U požaru koji je izbio tokom muzičkog festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu poginulo najmanje 50 osoba.


Hirurg Vilijam de Vris na klinici Univerziteta Utah u američkom gradu Solt Lejk Siti primenio prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisan zubar Barni Klark, živeo s tim srcem 112 dana.


Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola odnela ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.


U pucnjavi, prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.


Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život izgubilo 140 osoba.



SFOR u Bijeljini uhapsio Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predao ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio Krstića za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.


Rođen francuski slikar Georges Seurat, osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog poentizma.


Rođena Marija Kalas (grč. Μαρία Καλογεροπούλου, engl. Maria Callas), pravo ime Marija Ana Sofija Sesilija Kalogeropulos, grčka operska pjevačica.


Rođen Ljubomir Simović, dramski pisac, pjesnik, romansijer, prevodilac, redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti.



Rođen Ibrahim Rugova (alb. Ibrahim Rugova), albanski separatista, intelektualac i političar, prvi predsednik Demokratske lige Kosova i samoproglašene „Republike Kosovo”.



Umro Donasjen Alfons Fransoa (franc. Donatien Alphonse François), poznatiji kao Markiz de Sad (franc. marquis de Sade), francuski aristokrata i književnik. U svoje vrijeme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.


Umro Kliment Jefremovič Vorošilov (rus. Климе́нт Ефре́мович Вороши́лов), sovjetski vojni komandant i političar.



Ubijen Pablo Emilio Eskobar Gavirija (šp. Pablo Emilio Escobar Gaviria), kolumbijski „kralj“ droge. Časopis Forbes 1989. godine proglasio ga je sedmim najbogatijim čovjekom na svijetu.
