
Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore, sadašnje Ankare, pobedio tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu.


Potpisan anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.


U austrijsko-pruskom ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci kod ostrva Vis potpuno razorili italijansku flotu. Poginulo više od 600 ljudi.



Potpisana Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.


Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof fon Štaufenberg, izvršio atentat na nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru „Vučja jama“ kod Berlina. Hitler lakše povređen, a zaverenici pogubljeni.


U Ženevi sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta.



Američki svemirski brod „Viking 1“ spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.


U eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije u Hajd parku i Ridžents parku u centru Londona poginulo 10 britanskih vojnika.


Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike, današnje Namibije.


Šef izraelske diplomatije Šimon Peres doputovao u posetu Jordanu kao najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio Jordan.


Pobunjenici iz plemena Hutu napali izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 osoba, mahom žena i dece.


Posle devet dana pregovora završen bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rešenje za višedecinijski sukob nije nađeno, a sukobi Izraela i Palestinaca nastavljeni.


Korzikanski nacionalisti prihvatili, posle pregovora u Parizu, ponudu francuske vlade o autonomiji ostrva. Time okončane 20-godišnje tenzije između separatista i vlasti.


Posle 20 godina pauze iz Bagdada krenuo prvi putnički voz ka Turskoj, koji je narednog dana stigao u Gaziantep.


Nemački lideri polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima za atentat na Adolfa Hitlera pre 57 godina.


Rođen njemački postimpresionistički slikar Maks Liberman. Kao pobornik novih ideja 1898. osnovao berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici XIX i XX veka u evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkog akademizma.


Rođen novozelandski planinar Edmund Persival Hilari, koji je 1953, sa Šerpom Tensingom Norgejom prvi osvojio Mont Everest, najviši planinski vrh na svetu.



Poginuo Veljko Petrović, poznatiji kao Hajduk Veljko, srpski hajduk i junak Prvog srpskog ustanka.



Umro Georg Fridrih Bernhard Riman (njem. Georg Friedrich Bernhard Riemann), njemački matematičar koji je dao značajan doprinos razvoju matematičke analize i diferencijalne geometrije, čime je ujedno utro put i za kasniji razvoj Opšte teorije relativnosti.



Ubijen Doroteo Arango Arambula (šp. Doroteo Arango Arámbula), poznatiji kao Fransisko „Pančo“ Vilja (šp. Francisco "Pancho" Villa), jedan od vođa Meksičke revolucije.


Umro Feliks Edmundovič Dzeržinski (polj. Feliks Dzierżyński, rus. Феликс Эдмундович Дзержинский), poljsko-ruski komunistički revolucionar, sudionik Oktobarske revolucije i prvi direktor sovjetske tajne policije Čeke.



Umro italijanski inženjer Guglielmo Marconi (ital. Guglielmo Marconi), jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi poslao radio-signal preko Atlantika. Za radove na bežičnoj telegrafiji 1909. s Karlom Ferdinandom Braunom podelio Nobelovu nagradu za fiziku.
