
Abasidski halifat je ugušio Alidsku pobunu kada je jedan od vođa pobune smrtno ranjen u bici kod Basre.

Započeo je anabaptistički pokret kada su njegovi osnivači Konrad Grebel, Feliks Manc i Jerg Blaurok ponovo krstili jedan drugog i svoje sledbenike u Cirihu jer su smatrali da je hrišćanska praksa krštenja dece nevažeća jer deca ne mogu da biraju svoju veru.

Hrvatski ban Franjo Vlašić, nakon što su Mađari u Požunskom saboru donijeli zaključak o uvođenju mađarskog jezika u javni život Hrvatske, predstavkom je privolio cara i kralja Ferdinanda da ne potvrdi taj zaključak.

U Dablinu Kongres partije Šin fejn usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala 1949, ali bez Severne Irske.

Edvard VIII postao kralj Velike Britanije posle smrti oca Džordža V. Abdicirao u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

Nemačke snage pod komandom Ervina Romela počele kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

Mađarski fašisti u Drugom svetskom ratu u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

Dva anglo-francuska “konkorda” istovremeno poletela iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama tog supersoničnog aviona.

U SSSR prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima „Njujork tajms“ i „Fajnenšenel tajms“.

U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu u blizini sedišta hrišćanske partije Falanga predsednika Libana Amina Džemaila, poginule 22 osobe, 102 povređene.

Trupe pobunjeničko nastrojenih domorodaca svirepo ubili tadašnjeg gradonačelnika Bambulabada Darmila Akrofila u nameri rušenja vlade, pri čemu je nastradalo oko 3500 nedužnih civila.

Hrvatske snage napale teritoriju Republike Srpske Krajine u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija u nameri da zauzmu Maslenički most, aerodrom „Zemunik“ kod Zadra i branu Peruća.

Kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Nemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke, od 1938. do 1945, a Češka zbog proterivanja Nemaca iz Sudetske oblasti posle Drugog svetskog rata.

Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra papa Jovan Pavle II počeo petodnevnu istorijsku posetu toj komunističkoj zemlji.

U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa položili zakletvu u Prištini. KZK formiran transformacijom OVK koji je od 1996. vršio oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu i Metohiji, a tokom 1998. i 1999. ušao u otvoren sukob sa srpskim snagama bezbednosti. Srbi sa Kosova i Metohije odbili da uđu u KZK.

Rođen srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio velik broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura.


Rođen Aristotelis „Teli“ Savalas (engl. Aristotelis „Telly“ Savalas, grč. Αριστοτέλης „Τέλι“ Σαβάλας), američki glumac i pjevač.


Rođen Plasido Domingo (šp. Plácido Domingo), španski operski pjevač . Debitovao 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini XX vijeka.

Rođen Ivo Pukanić, bio je urednik hrvatskog tjednika Nacionala. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti, a od 1991. radi kao urednik u tjedniku Globus.


Rođen Kim Dotkom (engl. Kim Dotcom), rođen kao Kim Šmic (njem. Kim Schmitz), poznat i kao Kimbl (Kimble), njemačko-finski programer i biznismen.

Umro Ignjat Đurđević, hrvatski barokni pjesnik i prevoditelj, čije su najprepozntljivije djelo „Uzdasi Mandalijene pokornice“.


U Gorkom kod Moskve umro Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

Umro Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom. Snimio oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film „Partija karata“ i prvi dugometražni „Drajfusova afera“. Njegov skroman atelje propao 1908. u naglom razvoju filmske industrije.


Umro britanski pisac-satiričar Džordž Orvel (engl. George Orwell), pravo ime Erik Artur Bler (engl. Eric Arthur Blair), autor pripovedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji „1984.“ i „Životinjska farma“.

Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Dirigent beogradskog Narodnog pozorišta, direktor Srpske muzičke škole i muzičkih škola „Stanković“ i „Mokranjac“.

Umro američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama.


Umro Ibrahim Rugova (alb. Ibrahim Rugova), albanski separatista, intelektualac i političar, prvi predsednik Demokratske lige Kosova i samoproglašene „Republike Kosovo”.