
Iz njujorške luke isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu, "Kineska carica". U Kinu stigao 28. avgusta.


Mirom u Turkmančaiju poražena Persija Rusiji ustupila deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.


U Parizu izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip abdicirao, a 24. februara proglašena Druga republika koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara kao Napoleon III.


Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen za predsednika Konfederacije Država Amerike.


U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni meksički revolucionar i predsednik Francisko Madera i potpredsednik Pino Suares.


Drugi svjetski rat: Predsjednik Franklin Delano Roosevelt naređuje generalu Douglasu MacArthuru povlačenje s Filipina zbog pada američke defenzive.


Napadom na sjevernovijetnamske trupe severno od Sajgona američke i južnovijetnamske snage počele najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.


Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo, posle 165 godina britanske uprave, punu nezavisnost i postalo 40. član Komonvelta.



Sjedinjene Države porazile Sovjetski Savez u olimpijskom hokeju na ledu – nevjerojatna pobjeda nazvana Čudo na ledu.


Papa Ivan Pavao II objavio je encikliku Donum Vitae (Dar života) o biomedicinskim istraživanjima i reproduktivnim tehnikama. Poruka enciklike je poziv na zaštitu ljudskog života od trenutka začeća.


Hrvatski sabor donio je Rezoluciju o razdruživanju sa SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.


Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo pokrenuti tužbu protiv svih ratnih zločinaca putem osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Haagu u Holandiji.


U svom biltenu "Člirimi", jedna od oružanih grupacija kosovskih Albanaca "Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova" pozvao kosovske Albance na oružani narodni ustanak kao jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom.


Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića na 28, 20 i 12 godina zatvora zbog silovanja i porobljavanja muslimanskih žena i devojčica u Foči od juna 1992. do februara 1993.


U sukobu s Vladinim snagama ubijen Džonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se više od 30 godina bori za vlast u Angoli.


Britanac Ričard Mej, predsednik Sudskog vjeća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. Preminuo nekoliko meseci kasnije, 1. jula.


Japanska svemirska agencija lansirala u orbitu satelit koji će mapirati nebo koristeći filtere sa infracrvenim talasnim dužinama.


U pljački banke u velikoj Britaniji odneseno najmanje 25 miliona funti, a moguće da će se iznos popeti i do 40 miliona funti.



Rođen Milutin Garašanin, političar i publicista, ministar unutrašnjih i spoljnih poslova, potpredsednik Vlade i predsednik Narodne skupštine Srbije.


Rođen Robert Stivenson Smajt Bejden-Pouel (engl. Robert Stephenson Smyth Baden-Powell), osnivač svjetskog izviđačkog (skautskog) pokreta.


Rođen Nikola Špear, bivši jugoslavenski profesionalni teniser. Osvojio je jednu titulu u parovima sa Željkom Franulovićem (Kings Cup 1969), a 21 put je nastupao za jugoslavensku Davis Cup reprezentaciju.



Rođen Andreas Nikolas „Niki“ Lauda, austrijski vozač Formule 1 i trostruki svjetski prvak, pilot i poduzetnik.



Rođena Džeri Lin Rajan (engl. Jeri Lynn Ryan) je američka glumica. Najpoznatiju ulogu je ostvarila kao Sedam od Devet u TV seriji Zvezdane staze: Vojadžer.


Umro Karl Fridrih Hijeronim Minhauzen (njem. Hieronymus Carl Friedrich von Münchhausen), njemački baron.



Izvršio samoubistvo Štefan Cvajg (njem. Stefan Zweig), austrijski pisac, dramaturg, novinar i biograf.
