
U glavnom gradu Francuske, Parizu, stavljen je kamen temeljac za izgradnju Bastilje pod kraljom Karlom V. kao dio utvrđenja protiv napada od strane Engleza u Stogodišnjem ratu.


U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.


Američki Kongres odobrio je kovanje dva centa, prve američke kovanice koja je nosila riječi "In God We Trust".


Britanski brod "Sirijus" prvi prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo 19 dana.


Nakon dugih borbi združene snage kraljevina Crne Gore i Srbije osvojile Skadar,čime su okončane borbe u Prvom balkanskom ratu.


Prvi svetski rat: Nemačka vojska na Zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, kasnije nazvan iperit.


Francuska, Italija, Japan, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su potpisale Londonski pomorski sporazum kojim se regulisalo podmorničko ratovanje i ograničila gradnja ratnih brodova.


Drugi svetski rat: Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u formirana Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Eskadrilu činilo 16 borbenih aviona "spitfajer".


Britanac Robin Noks Džonston uplovio u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje trajalo 312 dana.


Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsedništva Hrvatske. Po proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFRJ 25. juna 1991. Tuđman postao predsednik Hrvatske.


U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo oko 200 ljudi.


Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale izbeglički kamp "Kibeho", u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu, i pobile oko 2.000 ljudi.


Peruanska vojska uspela da uđe u rezidenciju ambasadora Japana u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji poginuli jedan talac, tri vojnika i svih 14 gerilaca.



Rođen Vladimir Iljič Lenjin, ruski revolucionar, državnik, pisac, osnivač komunizma i Sovjetskoga Saveza.
