
Dugi rat: Osmanska vojska sultana Mehameda III kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.


U Sjevernoj Irskoj katolički su Irci ubili hiljade engleskih i škotskih doseljenika koji su 1609. došli na otok. Tome je u Londonu, 12. svibnja prethodilo pogubljenje irskog namjesnika Thomasa Wentwortha, Earla od Strafforda.


Bitka u zalivu Vigo gde je anglo-francuska flota potukla špansku i francusku flotu i uništila špansku Flotu Indija.


Hrvatski Sabor donosi odluku kojom se srpskohrvatski jezik uzvisiva na čast i vrijednost uvažavanja koju je dotad uživao latinski jezik, odnosno uvesti ga u sve urede u Saboru kao službeni jezik.


Prva uporaba aviona u ratu: talijanski pilot poletio iz Libije da istraži turske linije za vrijeme tursko-talijanskog rata.


Počela bitka kod Kumanova u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se povuku ka Bitolju.


Na sednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.


Spaljivanje Židova u Odesi u Ukrajini: 19000 Židova je živo spaljeno u Dalniku u Odesi, od rumunjskih i njemačkih trupa. Idući dan, još 10000 Židova je ubijeno.


Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija počela ofanzivu protiv nemačkih snaga pod komandom Ervina Romela u egipatskoj pustinji kod mesta El Alamejn. Jedna od najznačajnijih bitaka u Drugom svetskom ratu okončana 12 dana kasnije pobedom Britanaca, usledilo iskrcavanje saveznika na tle severne Afrike.


U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovala gotovo cela japanska flota i tri četvrtine flote SAD, okončana porazom Japanaca 25. oktobra.


Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito pustio je u promet most preko Rječine čime je simbolički izbrisana granica između Rijeke i Sušaka.


Posle serije sastanaka u Parizu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumele se da okončaju okupaciju Nemačke.


Uličnim demonstracijama studenata i radnika u Mađarskoj počela antikomunistička pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile 4. novembra 1956.


Ruski pisac Boris Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost za roman „Doktor Živago“ koji je postao bestseler na Zapadu, dok u SSSR tada još nije bio objavljen.


Bivšem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Šveđaninu Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo u avionu u vreme kongoanske krize, posthumno dodeljena Nobelova nagrada za mir.


Severnovijetnamski mirovni pregovarač Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još nema mira.


U samoubilačkom napadu na američku vojnu bazu u Bejrutu ubijeno 241 vojnik. Istoga jutra napadači su napali i francusku vojnu bazu u kojoj je poginulo 58 vojnika.



Sa rečenicom Gorana Milića, „Dobro veče, Jugoslavijo“, u 22. časa na drugom programu TV Sarajevo počelo je emitovanje informativnog jugoslovenskog kanala YUTEL u trajanju od sat vremena.


Ukrajinski premijer Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku posle masovnih studentskih protesta. To je bio prvi funkcioner Sovjetskog Saveza koji je otišao sa vlasti pod pritiskom javnosti.


Predstavnici 19 zemalja potpisali, na međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN, mirovni sporazum za okončanje 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.


U eksploziji bombe na predizbornom mitingu u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu poginulo najmanje 50 osoba, među kojima i kandidat opozicije za predsednika Gaminija Disanajakea.


IRA objavila da počinje razoružavanje, a dva dana kasnije Velika Britanija ukinula četiri bezbednosna punkta.


Čečenski teroristi uzimaju oko 800 taoca u moskovskom pozorištu Dubrovka i traže povlačenje ruskih snaga iz Čečenije.



Rođen Edson Arantes do Nasimento (port. Edson Arantes do Nascimento), poznatiji kao Pele (port. Pelé), brazilski fudbaler.


Samoubistvo izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar. Brut se ubio posle poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanele snage Marka Antonija i Oktavijana.
