
Bitka kod Murse (današnji Osijek): Rimski car Konstancije II po cenu velikih žrtava porazio zapadnog uzurpatora Magnencija.


Prvo spominjanje Livna u istorijskim dokumentima. Spominje ga se u povelji hrvatskog kneza Mutimira ("livanjski župan Želimir")


Iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao normanski vojvoda Vilim. Vilim I. Osvajač je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u Bici kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II.


Tursko skladište municije koje se nalazilo unutar Partenona je bilo pogođeno mletačkim granatama. Rezultujuća eksplozija je teško oštetila zdanje i njegove skulpture.


Međunarodna radnička skupština u Londonu obnovila je International Working Men"s Association (Međunarodno radničko udruženje).


Jedinice Crvene armije u Drugom svetskom ratu prešle u Srbiju na osnovu jugoslovensko-sovjetskog dogovora.


Moskva jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći SSSR i Jugoslavije, što su potom učinile i ostale zemlje „socijalističkog lagera“, Mađarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. i Čehoslovačka 4. oktobra.


U Argentini je ugušen pokušaj puča protiv predsjednika Juana Perona. Nakon toga on je proglasio ratno stanje.


U Francuskoj održan referendum na kom je prihvaćen nov Ustav, čime je počelo razdoblje Pete Republike. Novim Ustavom ojačana predsednička vlast.


U Skupštini Srbije usvojen nov Ustav, uveden višestranački politički sistem, a pokrajine Vojvodina i Kosovo izgubile atribute državnosti i postale teritorijalne autonomije.


U nevremenu u Baltičkom moru u blizini finske obale potonuo feribot „Estonija“. U toj najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi poginulo više od 900 osoba.


U Vučitrnu na Kosovu bačene dve eksplozivne naprave u krug vojne kasarne, a u selu Rudnik i mestu Podujevo napadnute policijske stanice. Oružani napadi kosovskih Albanaca na punktove srpske policije učestali u narednim mesecima, što je početkom 1998. dovelo do otvorenih sukoba.


Posle dve nedelje uličnih nemira i nasilja koji su zapretili da će oboriti Vladu silom, albanski premijer Fatos Nano podneo ostavku.


Savezna izborna komisija saopštila konačne rezultate predsedničkih izbora u Jugoslaviji, prema kojima Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica idu u drugi izborni krug. Smatrajući da su rezultati falsifikovani, pristalice DOS počele masovne proteste širom zemlje.


Počeo palestinski ustanak. Neposredan povod bila poseta tadašnjeg lidera izraelske opozicije svetim mestima u jerusalimskom starom gradu. U naredne dve godine poginulo više od 1.000 Palestinaca i više stotina Izraelaca.



Rođen Konfucije, kineski filozof i socijalni reformator čija su učenja bila i ostala vrlo značajna širom Istočne Azije.



Rođen Žorž Klemanso (franc. Georges Benjamin Clemenceau Mujeron-an-Pared), istaknuti francuski političar, predsjednik vlade i ministar rata u sudbonosnim danima Prvog svjetskog rata, jedan od velike četvorice na mirovnoj konferenciji u Versaju.



Rođen Mika Pauli Hekinen (fin. Mika Pauli Häkkinen), finski vozač i dvostruki svjetski prvak u Formuli 1.


Rođena Hilari Erhard Daf (engl. Hilary Erhard Duff), američka pjevačica, glumica, modni dizajner, preduzetnik, tekstopisac i kompozitor.



Umro Edvin Pauel Habl (engl. Edwin Powell Hubble), američki astronom, poznat po otkriću širenja svemira.


Umrla Ksenija Atanasijević, prva žena docent i prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu 1922. godine.


Umro Vicko Krstulović, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Hrvatske, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.


Umro Ferdinand Emanuel Edralin Markos (šp. Ferdinand Emmanuel Edralín Marcos), filipinski političar i predsjednik Filipina (od 1965. do 1986).


Umro Žozef Filip Pjer Iv Eliot Trudo (franc. Joseph Philippe Pierre Yves Elliott Trudeau), kanadski državnik.


Umro Elija Kazan (engl. Elia Kazan), pravim imenom Elija Kazandžoglu, američki filmski reditelj, scenarista, producent, glumac i književnik, grčkog porijekla, rođen u Turskoj.
