
Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugalije.


Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalan Ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle Ustava SAD.


Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle bezuslovne predaje i abdikacije cara Napoleona I.


Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile naziv Rodezija.


U Parizu osnovana Međunarodna železnička unija, među osnivačima i predstavnici "Jugoslovenske železnice".


U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.


Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom.


Drugi svetski rat: Britanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme, danas Mjanmara, oslobodivši ga od japanske okupacije.


U Tokiju zasedanje počeo Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a pet na vremenske kazne.


Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, a protest prerastao u revolt protiv građanskog društva.


Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije Istočne Nemačke. Zamenio ga Erih Honeker.


U rodno selo Lelić kod Valjeva iz SAD prenete mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.



Armija BiH u Sarajevu napale kolonu vozila JNA u Dobrovoljačkoj ulici koja se povlačila prema kasarni u Lukavici.


U napadima na Slavonski Brod i u eksplozijama topničkih ili minobacačkih granata ispaljenih iz Bosne i od bombi izbačenih iz zrakoplova koji su uzletjeli sa zračnih luka u Srbiji i Bosni, poginulo je 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško.


Delegati 55 zemalja saglasili se, na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.


Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju pogođen putnički autobus kod Peći na Kosovu. Poginulo 20 ljudi, 43 povređeno. U Novom Sadu pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.


Rođen Emanuel Žozef Sijes (franc. Emmanuel Joseph Sieyès), poznatiji kao opat Sijes (franc. l'abbé Sieyès) francuski političar. Bio je jedan od najznačajnijih teoretičara Francuske revolucije.


Rođena Golda Meir (hebr. גולדה מאיר, arap. جولدا مائير), izraelska političarka, bila je četvrti premijer Izraela.


Rođen Alfred Kastler (franc. Alfred Kastler), francuski fizičar, koji je 1966. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za otkriće i razvoj optičkih metoda za proučavanje Hercovih rezonanci u atomima”.



Rođen Kiro Gligorov, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije. Prvi predsednik samostalne Republike Makedonije.



Rođen Džejms Džozef Braun Mlađi (engl. James Joseph Brown, Jr) ili kraće Džejms Braun, američki muzičar i glumac.



Umro Aleksandar Karađorđević, srpski knez od 1842. do 1858. i sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa.


Strijeljan Patrik Henri Pirs (ir. Pádraig Anraí Mac Piarais), irski nastavnik, advokat, pjesnik, pisac i revolucionar.



Umrla Dalida, rođena kao Jolanda Kristina Điljoti (ital. Iolanda Cristina Gigliotti), jedna je od najznačajnijih francuskih pjevačica.
