
Papa Grgur VII. zaprijetio u pismu istarsko-kranjskom markgrofu Vecelinu izopćenjem iz Crkve, ako napadne Hrvatsku kojom je tada vladao kralj Dmitar Zvonimir.


Nemački kralj Oton IV krunisan je za rimsko-nemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je Toskanu, Siciliju i južnu Italiju, zbog čega ga je papa Inoćentije II ekskomunicirao.



U večini katoličkih zemalja počela je vrijediti kalendarska reforma pape Grgura XIII. pa je 4. oktobar slijedio 15. oktobar, čime je ispravljena pogreška nastala korištenjem netočnoga julijanskog kalendara.


Belgija je postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815.


Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Napoleon III postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Nemačkoj. Pet godina kasnije izbio je francusko-pruski rat u kojem je Napoleon III zarobljen, a u Francuskoj je 4. oktobra 1870. ponovo uspostavljena republika.


Prvi ambasador Kine u SAD Čen Lan Pin predao je akreditive američkom predsedniku Raderfordu Hejzu.


Boris III postao je car Bugarske, pošto je njegov otac Ferdinand I abdicirao. Godine 1923. zaveo je diktaturu u zemlji, a u Drugom svetskom ratu bio je saveznik nacističke Nemačke.


Raspušten je koncentracioni logor na Banjici u Beogradu, koji su nemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo je oko 100.000 zatvorenika, od kojih je oko 80.000 ubijeno.


U SAD je premijerno prikazan mjuzikl "Amerikanac u Parizu" redatelja Vincentea Minnellija, a prema glazbi Georgea Gershwina. Film je dobio šest Oscara.


Papa Pavle VI postao je prvi papa koji je posetio SAD i koji se obratio narodima sveta sa govornice UN u Njujorku, pozivajući ih na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu.


Amerikanac Dejvid Kunst postao je prvi čovek koji je obišao svet pešice. Na putovanje dugo 23.250 kilometara on je krenuo 20. juna 1970.



UN su proklamovale Opštu deklaraciju o zaštiti životinja, a 4.10. proglašen je Svetskim danom zaštite životinja.


Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali su mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.


Predsednik Rusije Boris Jeljcin upotrebio je tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici, pošto je 21. septembra raspušten parlament. Potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu posle desetočasovnog tenkovskog napada i pogibije najmanje 300 ljudi.


Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen je u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji, ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista.


Ustavni sud SR Jugoslavije poništio je predsedničke izbore održane 24. septembra na kojima je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobedio kandidata Socijalističke partije Srbije i dotadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije da se 5. oktobra okupe u protestu zbog toga isped Savezne skupštine, građani iz cele Srbije krenuli su prema Beogradu probijajući policijske blokade na putevima.


Rođena Anica Savić-Rebac, književnica, istoričarka filozofije, istraživačica helenske kulture, prevoditeljica, profesorka Univerziteta u Beogradu.


Rođen Horhe Alberto Fransisko Valdano Kasteljano (šp. Jorge Alberto Francisco Valdano Castellanos), argentinski fudbaler i trener.


Rođena Olga Sergejevna Kuzenkova (rus. Ольга Сергеевна Кузенкова rođ. Смоленск), ruska atletičarka i pobjednica Olimpijskih igara.



Umro Maks Plank (njem. Max Planck), njemački fizičar, koji se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine.


Umrla Henrietta Lacks, iz njezinih je stanica uzgojena prva linija ljudskih besmrtnih stanica (HeLa).


Umrla Dženis Lin Džoplin (engl. Janis Lyn Joplin), američka rok i bluz pjevačica, tekstopisac i muzički aranžer.
