

Papa Inocent VIII. izdao je bulu Summis desiderantes affectibus kojom se odobrava proganjanje i osuđivanje vještica na području Njemačke i to od strane inkvizitora kao najvišim čuvarima rimokatoličke vjere, što im je dalo široke ovlasti u proganjanju i osuđivanju navodnih vještica i heretika. Pokrenut je val procesa protiv vještica, odnosno žena koje su smatrane pomagačicama sotone.


Lelegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsku u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litvanije, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918.



U Zagrebu izbio veliki prosvjed (Prosinačke žrtve) protiv stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koji je ugušen u krvi, po zapovijedi Grge Budislava Angjelinovića.


Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. na osnovu 18. ustavnog amandmana.


Saveznici bombardirali Split i Kaštel-Sućurac. U Kaštel-Sućurcu u crkvi je tim bombardiranjem ubijeno više od sto ljudi.


Tokom vežbi pet američkih bombardera poletelo je iz vazdušne baze u Floridi i nikada se nisu vratili. Pretpostavlja se da je „Izgubljena eskadrila“, kako su nazvani, nestala u „Bermudskom trouglu“.


Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.


U Iranu je izbio talas protesta, koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je, zbog štrajkova, smanjena gotovo na polovinu.


Gradonačelnik Beča ranjen je u svojoj kući u eksploziji pisma-bombe. To je bilo peto pismo-bomba poslato u toku tri dana novinarima, sveštenicima i drugim osobama koje su imale neku vezu sa imigrantskom grupacijom u Austriji.


Članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. sprovedena je pod nazivom „Zajednički poduhvat“.


Armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih pobunjenika.


Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.


Rođen Martin van Bjuren (engl. Martin Van Buren), osmi predsednik Sjedinjenih Država (1837—1841) i deveti guverner Njujorka (1829—1829).



Rođen Volter Ilajas „Volt” Dizni (engl. Walter Elias "Walt" Disney), američki crtač animiranog filma i producent.



Umro francuski pisac Aleksandar Dima (franc. Alexandre Dumas), koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije ("Tri musketara", „Grof od Monte Krista“, „Kraljica Margo“).


Umro Miloš Đurić, srpski klasični filolog, helenista, profesor, filozof, prevodilac, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti.
