
Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome (agronomi), čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira...


Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Herbert Kičener, osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo sa oklopnom krstaricom „Hempšir“, koja je, ploveći u Rusiju, naišla na minu.



Eksplodiralo spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi u Drugom svetskom ratu. Poginulo više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.


Predstavnici Sovjetskog Saveza, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.


Državni sekretar SAD Džordž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. „Maršalov plan“, kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.


Počeo je rat između Izraela i arapskih zemalja. Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.


Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsednika Džona Kenedija, koji je takođe ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je narednog dana podlegao ranama.


U Stokholmu počela prva konferencija UN posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.


Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.


Jugoslovenska narodna armija napustila kasarnu „Maršal Tito“ u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.


Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.


Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.


Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.



Rođen Doroteo Arango Arambula (šp. Doroteo Arango Arámbula), poznatiji kao Fransisko „Pančo“ Vilja (šp. Francisco "Pancho" Villa), jedan od vođa Meksičke revolucije.


Rođen Salvatore Feragamo, italijanski stilista, proizvođač cipela i osnivač modne kuće ”Feragamo”.



Poginuo Stefan Tomašević, srpski vladar iz dinastije Kotromanića, poslednji despot Srbije (21. mart 1459 — 30. jun 1459) i kralj Srba, Bosne, Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih strana.


Umro Vasilij Vasiljevič Kuznjecov (rus. Василий Васильевич Кузнецов), trostruki predsjednik SSSR-a.
