
U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.


Ferdinand Magellan i njegova posada postali su prvi Europljani koji su stigli do Guama u Marijanskim otocima.


Njemački car Ferdinand II Habsburški, izdao Edikt o restituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.


Meksikanci, pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane, zauzeli američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket.


Američki Vrhovni sud presudio je u slučaju Dreda Scotta, što je vodilo proglašavanju nekoliko ustavnih amandmana.



Knez Milan Obrenović Srbiju proglasio za kraljevinu, a sebe za kralja. Knez postao 1868. posle ubistva njegovog rođaka, kneza Mihaila, a vlast preuzeo od namjesnika 1872, s punoljetstvom.



Osnovan fudbalski klub Real Madrid (šp. Real Madrid Club de Fútbol), najuspješniji fudbalski klub na svijetu u dvadesetom vijeku.


Italijanska vojska je prva upotrebila vazduhoplove u borbi, pošto su dva cepelina bombardovala turske vojnike ulogorene u Janzuru.


Drugi svjetski rat: Krunski savjet Kraljevine Jugoslavije, donio odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Njemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.


Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su danonoćno bombardovanje Berlina.


Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.


Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.


Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.


Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.


Britanski trajekt M/S Herald of Free Enterprise prevrnuo se dok je napuštao luku u Zeebruggeu, Belgija, pri čemu je poginulo 193 ljudi.


"Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom svijeta.


Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomjesečnih borbi s vladinim snagama.


Posle nekoliko napada na pripadnike MUP i neuspešne akcije hvatanja Jašarija, policija opkolila Jašarijevu kuću u selu Donje Prekaze. Jašari je ubijen u sukobu, a poginulo je još oko 60 osoba, među kojima i žene i deca, čime je otpočeo Rat na Kosovu i Metohiji.


Na sjeveru Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.


Vlasti u Indiji uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgorjeli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.


U udesu alžirskog putničkog aviona "Er Alžir" odmah po poletanju sa aerodroma Tamanraset (Alžir), poginule su 102 osobe.



Rođen Mikelanđelo Buonaroti (ital. Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni), italijanski genije umjetnosti.


Rođen Vjekoslav Luburić, bio je ustaški oficir i zapovednik sistema koncentracionih logora među kojima je najveći koncentracioni logor Jasenovac.
