
U Trećem krstaškom ratu Englezi su pod komandom Ričarda Lavljeg srca porazili ajubidske snage pod Saladinom kod Arsufa, u današnjem Izraelu.


U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“.


Car Karlo VI potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan Rat za špansko nasleđe, a Francuzima su pripali Alzas i Strazbur.


Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik Stanjislav II Ponjatovski, poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.


Francuska je napala ostrvo Dominika i zauzele tamošnju britansku tvrđavu pre nego što su Britanci saznali da je Francuska ušla u Američki rat za nezavisnost kao saveznik pobunjenih američkih kolonista.



Završena je Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44.000 vojnika, a Napoleon 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku.


Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.


Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.


Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „Bokserski ustanak“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.


Kralj Petar I Karađorđević potpisao je Proklamaciju o prisajedinjenju oslobođenih oblasti Kraljevini Srbiji u Ribarskoj Banji kod Kruševca.



U Hobartskom zoološkom vrtu uginuo poslednji torbarski vuk, poznat kao „Bendžamin“. S njim je izumrla ova vrsta.


Bitka za Britaniju: Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.


Tajvan je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.



U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgi Georgiju Deža, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap.


Završeno je preseljavanje Turaka na Kipru. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.


Biskup Dezmond Tutu postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.


Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav Republike Kosovo.


U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je lord Karington.


U komandi američke vojske u Berlinu poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.


U zemljotresu u blizini Atine, jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice.


U nigerijskom gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.



Rođena Elizabeta I Tjudor (engl. Elizabeth I Tudor), kraljica Engleske i kraljica Irske, od 17.11.1558. do svoje smrti.



Poginuo Nikola Šubić Zrinski, hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana hrvatske i mađarske istorije, član velikaške porodice Zrinski.


Umro Vladimir Matijević, srpski trgovac, dobrotvor i osnivač najznačajnijih organizacija Srba u Hrvatskoj i Austrougarskoj.
