
Zaharije Stefanović Orfelin izdao je u Beču knjigu "Iskusni podrumar", prvu knjigu o proizvodnji vina na srpskom jeziku.


U Parizu je, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazje, osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.



Džon Stit Pemberton (engl. John Stith Pemberton) iz Atlante počeo s prodajom novog pića koje će kasnije postati poznato kao Coca-Cola.


Srpski fizičar Mihajlo Pupin patentirao je u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.


Od erupcije vulkana Mon Pelje na Martiniku u Karibima, uništen je grad Sen Pjer, a poginulo je više od 30.000 ljudi.


Stvorena je Savezna Republika Nemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene posle Drugog svetskog rata i poraza nacista. Formirana je privremena vlada na čelu sa Konradom Adenauerom.


U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana je pobuna Indijanaca koji su 10 nedelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.



U Beogradu je sahranjen predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.


Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.


U SR Jugoslaviji je penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GŠ postao je general-pukovnik Života Panić.


U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je ambasada Kine u Beogradu. Poginulo je četvoro kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno. Incident je ozbiljno poljuljao odnose SAD i Kine i usledili su masovni protesti u Kini.


Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen je Fehmi Agani, najbliži saradnik lidera Demokratskog saveza Kosova i Metohije Ibrahima Rugove. Njegovo telo pronađeno je kod Lipljana na Kosovu.


Papa Jovan Pavle II okončao je svoju istorijsku posetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.


U američkom Senatu jednoglasno je usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočno-evropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).


Marokanski kralj Muhamed je povodom rođenja svog sina, naslednika, oslobodio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji ove zemlje.


Rođen Ivo Pevalek, hrvatski botaničar, doktor znanosti, akademik JAZU-a, sveučilišni profesor i dekan, zaslužan je za promoviranje zaštite prirode.



Rođen Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal i blaženik je Katoličke crkve, Solunski dobrovoljac i nosilac Kraljevskog ordena Karađorđeve zvezde. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, jugoslovenski sud ga je 1946. godine osudio kao ratnog zločinca zbog saradnje sa ustašama, nakon čega je proveo ostatak života u kućnom pritvoru i u zatvoru.


Rođen Žoao Avelanž je svestrani brazilski sportista, takmičar na Olimpijskim igrama u dva sporta, predstavnik Brazila u MOK-u i dugogodišnji predsednik FIFA.
