
Španski moreplovac Kristifor Kolumbo isplovio iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet.


Rumunija proglasila nezavisnost, mesec dana pošto je sklopila savez s Rusijom protiv Otomanskog carstva.


Grupa oficira, učesnici u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, u Beogradu osnovala tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", odnosno "Crna ruka".


Italija zvanično okupirala Abisiniju, danas Etiopiju, i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila za cara Abisinije.



Njemački feldmaršal Vilhelm Kajtel u Berlinu potpisao završni dokument o kapitulaciji i okončanju neprijateljstava. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder.


Komunistička partija Jugoslavije odbacila optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak sovjetskog bloka na Jugoslaviju.


Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan 1951. potpisalo šest zemalja. Taj dan se obeležava kao Dan evropskih integracija.


Širom Jugoslavije održani masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.


Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.


U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno telo bivšeg premijera Italije Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.


Rat u BiH: Počeli sukobi hrvatske milicije HVO i pretežno muslimanske Armije BiH u Mostaru, što je dovelo do podele grada na muslimanski i hrvatski deo.


Na kraju trodnevne proslave 50. godišnjice završetka drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali na globalno pomirenje. Centralne proslave održane u Parizu i Moskvi.


Predsedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.
